Zemljovid - Bosanska Dubica (Kozarska Dubica)

Bosanska Dubica (Kozarska Dubica)
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom. Grad Bosanska Dubica administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, u posljednje dvije godine progresivno se širi na istok i jugo-istok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Područje općine Bosanska Dubica se nalazi na 45°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°50 istočne zemljopisne dužine. Ukupna površina iznosi 499 km². Zemljopisno, općina pripada oblasti rubnog dijela Panonske nizine, s prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Veći dio općine je pretežno ravničarsko zemljište, koje se proteže duž rijeke Une, i manjim dijelom Save, kod ušća Une u Savu. Istočni dio općine obuhvaća Dubičku ravan, dok se općina prema ostalim dijelovima pruža na brdobvite proplanke planina Kozare i Prosare. Za Dubičku regiju je karakteristično obilje obradivog plodnog zemljišta, koje je nastalo aluvijalnim nanosima rijeke Une i Save (na istoku općine).

Sam grad se nalazi na 104 m nadmorske visine, u kotlini, okružen blagim brežuljcima. Dominantni tereni oko grada su Hadžibair(186m) prema jugu, Grabovac (193m) i Krivdića Brdo (178m) prema zapadu. Sjevernu stranu grada ograničava rijeka Una, iza koje se također nalaze blagi brežuljci Kaurskog brda (148m), u Hrvatskoj Dubici (Hrvatska). Prolazeći kroz Bosansku Dubicu, tok rijeke Une usporava, i iz bržeg toka, Una se pretvara dalje u ravničarsku rijeku. Upravo zato, za tok rijeke Une kroz Bosansku Dubicu su karakteristične dvije ade, jedine na rijeci Uni u njenom donjem toku. Una je jedna od najočuvanijih rijeka u BiH.

Najplodniji dijelovi Dubičke regije su Dubička ravnica, Knešpolje, i dijelovi riječnih dolina. Dubička općina je bogata bjelogoričnom i crnogoričnom šumom. Pod šumom se nalazi oko 33%, uglavnom na obroncima Kozare i Prosare, a naječšće su bukove i hrastove šume. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini Kozara na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

 
Zemljovid - Bosanska Dubica (Kozarska Dubica)
Zemlja (geografski pojam) - Bosna i Hercegovina
Zastava Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi. Graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Po svom uređenju izrazito je složena s elementima između federalne i konfederalne države: čine je dva entiteta – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te Brčko distrikt. Neovisnost je stekla 1. ožujka 1992. godine nakon odluke građana BiH referendumom o neovisnosti.

U BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Prema popisu iz 2013. godine imala je 3 531 159 stanovnika. Sarajevo je glavni i najveći grad države.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
BAM Konvertibilna marka (Bosnia and Herzegovina convertible mark) KM or КМ 2
ISO Jezik
BS Bošnjački jezik (Bosnian language)
HR Hrvatski jezik (Croatian language)
SR Srpski jezik (Serbian language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Crna Gora 
  •  Hrvatska 
  •  Srbija